preskoči na sadržaj
Osnovna škola Dobriše Cesarića Zagreb
Webmail
Informatika

E-UČIONICA

Dobrodošli u virtualnu učionicu. U ovoj grupi možete pronaći nastavno gradivo iz informatike za sedmi razred. Materijali su namijenjeni Vama - učenicima, a na ovaj način možete dobiti znanje kada i gdje želite, te sa lokacije koja Vama najbolje odgovara i na kojoj se osjećate slobodnije i bolje nego u klasičnoj učionici. Materijali će se svakodnevno nadopunjavati, a cilj je da ova grupa zaživi i da preko nje izmjenjujemo zadaće, ispunjavamo kvizove, u grupu uploadamo prezentacije te naučimo neke nove zanimljive stvari u vezi računala na način koji je svima zanimljiviji. Dobrodošli još jednom, ugodno se smjestite i želim Vam ugodan boravak na ovim stranicama :). 

Vaš profesor Goran Mučnjak


Link grupe na Facebooku:

https://www.facebook.com/groups/eUcionica/

  

 

Vježbe za ponavljanje

5. razred - BITOVI

5. razred - ČETVORKA BITOVA

5. razred - BAJT I KRAĆI ZAPIS

 

MREŽNE STRANICE

 

Mrežna stranica dokument je pisan pomoću HTML jezika, a ime HTML dolazi od kratice engleskog naziva HyperText Markup Language. Pomoću tog jezika oblikujemo web stranicu, a mrežni preglednik prepoznaje HTML i u međusobnoj interakciji HTML-a i mrežnog preglednika HTML "govori" pregledniku kako prikazati sadržaj stranice.

  

Mrežno mjesto je skup više međusobno povezanih mrežnih stranica koje su smještene na mrežnim poslužiteljima (server). Stranice međusobno povezujemo pomoću poveznica (hiperveza, hiperlink), koje možemo staviti na sliku ili tekst, pa klikom na poveznicu lako prelazimo na drugu stranicu.

 

HTML jezik sastoji se od oznaka (tag), i kao što se kod učenja stranog jezika mora znati na koji način nešto reći da nas sugovornik razumije, tako i kod HTML-a moramo znati na koji način nešto moramo napisati kako bi web preglednik znao na koji način treba prikazati stranicu na internetu. Oznake ili tagovi oblikovani su kao ključne riječi koje se nalaze unutar šiljastih zagrada. Primjer < oznaka >. Postoje otvorene i zatvorene oznake ili tagovi. Razlika je ta što zatvorena oznaka ili tag unutar šiljaste zagrade ispred imena oznake ima i kosu crtu. Primjer < / zatvorena oznaka >. Oznaku koju otvorimo moramo i zatvoriti.

 

Osim HTML-a, postoji još programskih jezika pomoću kojih možemo oblikovati web stranice, a neki od njih su: PHP ili ASP, ali HTML je najjednostavniji i najlakši za osnovnu izradu web stranica.

 

Web stranice imaju nastavak ili ekstenziju .htm ili .html, a pristupamo im preko preglednika upisivanjem njihove adrese (URL - Uniform Resource Locator). Svaka datoteka koja se nalazi na poslužitelju ima svoju jedinstvenu adresu.

 

Mrežnu stranicu jednostavno možemo napraviti i u Bloku za pisanje (Notepad) kojem možemo pristupiti preko Operacijskog sustava Windows tako da desnim klikom miša kliknemo na radnu površinu i iz padajućeg izbornika odaberemo Novo-Tekstni dokument (New-Text Document).

 

Osnovni HTML kod izgleda ovako:

 

< html >

< head >

< title >ovdje pišemo ime koje će se prikazivati na naslovnoj traci web preglednika< / title >

< / head >

< body >

Unutar ove oznake pišemo i dodajemo sav sadržaj koji želimo da bude na našoj web stranici.

< / body >

< / html >

 

Radi lakšeg pamćenja HTML koda, možemo zapamtiti da na početak i završetak dokumenta uvijek pišemo oznaku < html > (otvorenu i zatvorenu), te da dokument ima svoju glavu i tijelo (oznake < head > i < body >), koje se pišu jedna ispod druge, i to na način kao što je i kod nas glava iznad tijela. Unutar < head > oznake pišemo oznaku < title >, koja može, ali i ne mora sadržavati naziv koji bi nam se prikazivao na vrhu našeg web preglednika.

 

Izrađene web stranice spremamo pod određenim imenom, pri čemu moramo paziti na dva pravila kod imenovanja web stranica, a to su:

1. Ukoliko koristimo više riječi, one MORAJU biti spojene (ne smije biti razmak među riječima), te

2. U nazivima se NE MOGU koristiti naši dijakritički znakovi (č,ć,đ,š,ž).

 

Primjeri u kojima ime stranice NIJE DOBRO NAPISANO:

- moja web stranica.html

- školska stranica.html

 

Primjeri u kojima su imena stranica DOBRO NAPISANA:

- moja_web_stranica.html

- skolskastranica.html

- skolska-stranica.html

 

Ako imamo više riječi, njih međusobno možemo spojiti oznakama - (crtica) ili _ (donja crtica).

 

Kako znamo koja će se web stranica na mrežnom mjestu prva prikazati?

Izrađujemo li web mjesto, web preglednik mora znati koju će stranicu na određenom web mjestu prvu prikazati. Kako to zna? Pa postoji način imenovanja web stranice koja se prva prikazuje, a njeno ime mora biti ili index ili default.

 

ZADATAK:

POMOĆU PROGRAMA "BLOK ZA PISANJE" (NOTEPAD) UPISIVANJEM HTML KODA UNUTAR PROGRAMA NAPRAVIMO SVOJU PRVU WEB STRANICU. NA WEB STRANICI NEKA PIŠE TEKST "OVO JE MOJA PRVA WEB STRANICA NASTALA PROGRAMIRANJEM POMOĆU HTML JEZIKA". STRANICU SPREMIMO POD NEKIM IMENOM POŠTUJUĆI PRAVILA PRILIKOM IMENOVANJA WEB STRANICE.

 

Vježba za provjeru usvojenosti nastavnog sadržaja:

 

PROGRAMIRANJE - QBASIC

 

Programiranje:

Pisanje uputa računalu, tj. pisanje niza naredbi koje tvore program.

Program:

Skup naredbi čijim se izvršenjem obavlja neki posao (neka radnja, npr. zbrajanje upisanih brojeva).

Programski jezik:

Umjetno je stvoren jezik pomoću kojega dajemo upute računalu. Programiranjem pomoću programskih jezika nastaju Operacijski sustavi (npr. Windows), igrice, web stranice...

Pošto u programskom jeziku Qbasic uglavnom rješavamo zadatke, nalazimo se u tekstovnom modu. Uz tekstovni mod, Qbasic nam nudi i mod unutar kojega možemo crtati pomoću programskih naredbi.

Naredbom SCREEN prelazimo iz tekstovnog u grafički mod. Znači, želimo li crtati unutar programskog jezika Qbasic, prva naredba koju u programu moramo upisati je SCREEN te odabrati broj koji nam nudi određene dimenzije ekrana (prostora) za crtanje. Pošto je najlakše koristiti dimenzije 640x480, broj koji nam nudi takve dimenzije jest 12. Stoga u prvi redak programskog jezika pišemo naredbu SCREEN te uz nju broj 12.

 

SCREEN 12

daje mogućnost crtanja unutar određenih dimenzija ekrana (640x480). U prijevodu, vodoravno, po x osi možemo odabrati kordinate od 0 do 640, dok okomito, po y osi možemo odabrati kordinate od 0 do 480.

Zamislimo li mrežu koju tvore te dvije kordinate, dobivamo pravokutni prostor po kojemu možemo crtati što želimo.

 

CRTANJE LINIJE:

LINE (x1, y1) - (x2, y2), boja

x1 i y1 su kordinate prve točke (početna točna linije)

x2 i y2 su kordinate druge točke (završna točka linije)

Spojimo li te dvije točke, dobivamo liniju na ekranu u određenom dijelu prostora, ovisno o kordinatama koje smo odabrali.

Kako bi dobili pravokutnik, zamislimo da mu je ta linija zamišljena dijagonala (dijagonala spaja dva susjedna vrha lika). Ispod možemo vidjeti formulu koja je slična formuli za crtanje linije, samo na kraju ima još i oznaku B ili BF. Slovo B označava englesku riječ "BOX".

 

CRTANJE PRAVOKUTNIKA:

LINE (x1, y1) - (x2, y2), boja, B

LINE (x1, y1) - (x2, y2), boja, BF

Napišemo li prvu formulu u kojoj na kraju stoji B, dobivamo pravokutnik kojemu su samo rubovi u odabranoj boji.

Želimo li da nam cijeli pravokutnik bude ispunjen određenom bojom, umjesto B upišemo na kraj formule BF. Slovo F označava englesku riječ "FILL", tj. ispunjen.

 

CRTANJE KRUŽNICE:

CIRCLE (x, y), r, boja

Postoje dvije bitne stvari ako govorimo o kružnici. Prva je gdje će biti smještena u prostoru, a druga koliko će biti velika (koliki će joj biti radijus). Zato u formuli imamo "x" i "y" koji govore o lokaciji središta kružnice (točka središta), te "r" koji označava radijus tj. veličinu same kružnice.

 

OSNOVNI BROJEVI ZA BOJE (broj koji upisujemo u formulu umjesto riječi "boja"):

1: plava

2: zelena

4: crvena

14: žuta

Pošto je pozadina ekrana crne boje, možemo koristiti brojeve od 0 do 15. Svaki broj označava drugu boju. Zanimaju li vas sve boje koje se mogu koristiti, postoji program koji možete napisati u tekstovnom modu Qbasica, a koji vam svaki broj ispiše u određenoj boji. Program glasi:

FOR x = 0 TO 15

COLOR x

PRINT x

NEXT x

Pomoću FOR petlje ispisujemo brojeve od 0 do 15, dok je COLOR x zaslužan da svaki broj bude ispisan u određenoj boji.

 

ZADATAK: Nacrtati nogometno igralište kao na slici ispod.

 




preskoči na navigaciju